Zagrijavanje klime utrostručilo broj dana pogodnih za teške šumske požare

2026-02-19 - 13:16

Broj dana s vrućim, suvim i vjetrovitim vremenom, idealnim za izbijanje ekstremnih šumskih požara, skoro se utrostručio u posljednjih 45 godina širom svijeta, sa trendom još većeg rasta u Americi, pokazuje nova studija. Istraživači su izračunali da je više od polovine tog povećanja uzrokovano klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem. To znači da kako se svijet zagreva, sve više mjesta širom svijeta ima uslove da se istovremeno zapali. Mnoge zemlje nemaju dovoljno resursa da istovremeno gase više požara, a pomoć neće lako doći od susjeda koji su zauzeti sopstvenim požarima, kažu autori studije objavljene u srijedu u časopisu Science Advances. Studija je pokazala da je 1979. godine i narednih 15 godina svijet je u prosjeku imao 22 sinhrona dana požara godišnje unutar velikih regiona. Ali 2023. i 2024. godine taj broj je bio i do više od 60 dana godišnje. „Ovakve promjene povećavaju vjerovatnoću da će u mnogim oblastima biti požara koje će biti veoma teško suzbiti“, rekao je koautor studije Džon Abacoglu, naučnik za požare na Univerzitetu Kalifornije u Mersedu. Istraživači nisu posmatrali požare, već vremenske uslove: toplo, sa jakim vjetrovima i suvim vazduhom i tlom. „To povećava verovatnoću široko rasprostranjenih požara, ali meteorologija je samo jedna dimenzija“, rekao je glavni autor studije Kong Jin, istraživač požara na Univerzitetu Kalifornije u Mersedu. Ostali važni sastojci požara su kiseonik, gorivo poput drveća i žbunja, i paljenje poput munje, podmetanja požara ili nesreća koje izaziva čovjek. Ova studija je važna jer su ekstremni meteorološki uslovi za požar primarni – ali ne i jedini – faktor povećanja uticaja požara širom svijeta, rekao je naučnik za požare Majk Flanigan sa Univerziteta Tompson Rivers u Kanadi, koji nije među autorima te studije. Takođe je važno jer se regioni koji su nekada imali sezone požara u različito vrijeme i mogli su da dijele resurse sada preklapaju, rekao je on. Abacoglu je dodao da „na tome stvari počinju da se lome“. Više od 60% globalnog povećanja sinhronih dana požara može se pripisati klimatskim promjenama usled sagorijevanja uglja, nafte i prirodnog gasa, rekao je Jin. On i njegove kolege to znaju jer su koristili kompjuterske simulacije da uporede šta bi se dogodilo u posljednjih 45 godina sa svijetom da nije bilo povećanih gasova staklene bašte usljed sagorijevanja fosilnih goriva. Kontinentalni dio Sjedinjenih Država, od 1979. do 1988. godine, u prosjeku je imao 7,7 sinhronih dana požara godišnje. Ali u posljednjih 10 godina taj prosjek je bio do 38 dana godišnje, prema Jinu. Ali to nije ništa u poređenju sa južnom polovinom Južne Amerike. Taj region je u prosjeku imao 5,5 sinhronih dana sa požarima godišnje od 1979. do 1988. godine, tokom posljednje decenije to je poraslo na 70,6 dana godišnje, uključujući čak 118 dana 2023. godine. Od 14 regiona svijeta, samo je Jugoistočna Azija zabilježila smanjenje sinhronog vremena sa požarima, vjerovatno zato što tamo klima postaje vlažnija, rekao je Jin.