Zelenski negirao pripreme za mirovne pregovore u Moskvi; Šmigalj: Razmatrano jačanje zaštite energetskih objekata u Kijevu

2026-02-11 - 23:10

Rat u Ukrajini – 1.449. dan. Najžešće borbe se vode u sjevernom dijelu Pokrovska, gdje Rusi pokušavaju da zauzmu Grišine, saopštava ukrajinska vojska. Obnavljaju se tehničkih kontakti s Jelisejskom palatom, što bi trebalo da omogući dijalog ruskog i francuskog predsjednika, potvrdio je Kremlj. Dešavanja pratite na CdM-u. Zelenski negirao pripreme za mirovne pregovore u Moskvi Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da neće prisustvovati pregovorima o rješavanju sukoba u Moskvi. “Ne mogu da dođem u Moskvu na razgovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom“, citirao ga je Strana.ua na svom Telegram kanalu. Zelenski je takođe isključio mogućnost pregovora u Bjelorusiji. Međutim, ukrajinski lider je izrazio spremnost da podrži predloge SAD i da se sastane na bilo kom drugom mjestu — u Americi, Evropi ili neutralnim zemljama. Šmigalj: Razmatrano jačanje zaštite energetskih objekata u Kijevu Na zatvorenoj sjednici Štaba za odbranu Kijeva, uz učešće vojnih predstavnika, razmatrano je jačanje aktivne protivvazdušne odbrane Kijeva, posebno energetskih objekata, u kontekstu mogućih novih napada Rusije, saopštio je potpredsjednik ukrajinske vlade i ministar energetike Denis Šmigalj, nakon sjednice. “Većina informacija nije javna. U kontekstu mogućih daljih ruskih napada razmatrali smo jačanje protivvazdušne odbrane Kijeva, posebno energetskih objekata”, napisao je Šmigalj na Fejsbuku, prenosi Ukrinform. Tokom sjednice definisani su i prioriteti za druge objekte ključne infrastrukture koji zahtijevaju zaštitu, navodi se u saopštenju. Koordinisano je djelovanje sa ministarstvima, gradskim vlastima i energetskim sektorom, a svi su dobili odgovarajuće zadatke. “Nastavljamo rad na zaštiti energetske mreže i minimiziranju štete od ruskih napada”, dodao je Šmigalj. On je prethodno održao sastanak sa ambasadorima zemalja G7 i Evropske unije, na kojem su razmatrane potrebe ukrajinskih energetskih kompanija. Zelenski traži da mirovni sporazum sadrži tačan datum ulaska Ukrajine u EU Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da traži da mirovni sporazum sadrži konkretan datum ulaska Ukrajine u Evropsku uniju, jer bi u suprotnom Rusija, preko svojih predstavnika, pokušala da uspori ovaj proces. “Želim tačan datum. Uvjeravam vas, ako u sporazumu, koji potpisuju Amerika, Rusija, odnosno predsjednik Rusije Vladimir Putin, ja kao predsjednik Ukrajine i Evropa, ne bude datuma, Rusija će kasnije učiniti sve da blokira proces. I to ne nužno svojim rukama, već rukama određenih predstavnika Evrope”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform. On je istakao da je primjer takve situacije današnja nemogućnost otvaranja pregovaračkih klastera. “Svjedoci smo da se klasteri ne otvaraju, bilo je problema sa kandidaturom...Zato za nas, još jednom, EU znači konkretne rezultate, jer to, ponavljam, predstavlja i bezbjednosne garancije”, naglasio je predsjednik Ukrajine. Zelenski je dodao da će Ukrajina učiniti sve da tehnički bude spremna za članstvo 2027. godine. “Bar ćemo uraditi glavne stvari”, rekao je on. Kako je prenio Ukrinform, pozivajući se na Blumberg, EU razmatra različite opcije kako da članstvo Ukrajine bude uključeno u budući mirovni sporazum. Jedna od mogućnosti je punopravno članstvo, dok druga predviđa da Ukrajina odmah dobije neka prava članice EU. Sagovornici navode da bi EU mogla Ukrajini da odredi jasne rokove i korake potrebne za napredovanje u zvaničnoj proceduri članstva. Među drugim razmatranim modelima su nastavak sadašnjeg puta ka članstvu ili uvođenje tranzicionog perioda sa postepenim članstvom. Eksplozije u Lavovu, gađana trafostanica Eksplozije su odjeknule u Lavovu, na zapadu Ukrajine, u trenutku kada je na teritoriji zemlje proglašena vazdušna opasnost, prenose ukrajinski mediji. Na meti je bila, između ostalih, trafostanica od 750 kV u Lavovskoj oblasti. Prema njihovim informacijama, ka cilju se trenutno kreće još jedna raketa. Ranije u danas, na cijeloj teritoriji Ukrajine bila je proglašena vazdušna uzbuna. Zelenski: Prvi put čujem za 24. februar kao datum izbora u Ukrajini Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je, komentarišući izvještaje pojedinih medija, da prvi put čuje da bi datum izbora u Ukrajini mogao da bude 24. februar i naglasio da održavanje izbora zavisi od bezbjednosne situacije. Kako prenosi Ukrinform, predsjednik Ukrajine je ovo rekao novinarima komentarišući informacije Fajnenšel tajmsa o navodnoj namjeri da se 24. februara objavi datum predsjedničkih izbora i referenduma o teritorijalnom integritetu. “Što se tiče izbora i namjere da se objavi datum 24. – prvi put čujem. Vjerovatno sam prvi put to čuo od Fajnenšel tajmsa. Sada drugi put čujem od vas. Drugo, mnogo puta sam govorio o izborima – dolazimo do njih kada postoje sve potrebne bezbjednosne garancije”, rekao je Zelenski. Predsjednik Ukrajine je dodao da pitanje izbora povremeno pokreću neki partneri, ali da Ukrajina nikada sama nije inicirala tu temu. “Bez sumnje, spremni smo za izbore. Rekao sam to: samo obezbijedite primirje – biće izbora. To je pitanje bezbjednosti”, dodao je on. Zelenski je, takođe, naveo da su SAD pokretale temu izbora, ali nije želio da iznosi detalje. Fajnenšel tajms je, pozivajući se na neimenovane izvore, objavio da se Ukrajina priprema za predsjedničke izbore i referendum o mirovnom sporazumu sa Rusijom, nakon što je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa zahtijevala organizaciju glasanja do 15. maja, prijeteći u suprotnom da će uskraćivanjem garancija bezbjednosti usloviti Kijev. Ukrajinski raketni napad na Belgorod i Belgorodski okrug Ukrajinske oružane snage su izvele raketni napad na Belgorod i Belgorodski okrug, saopštio je gubernator Vjačeslav Glatkov. “Još jedan raketni udar izveden je na Belgorod i Belgorodski okrug”, naveo je Glatkov na Telegramu. Prema njegovim riječima, za sada nema informacija o poginulima ili povrijeđenima. Ipak, zabilježena je značajna materijalna šteta na infrastrukturi. Ranije tokom dana, gubernator je izvjestio da su tri osobe povrijeđene u napadima bespilotnim letjelicama ukrajinskih oružanih snaga na teritoriji Belgorodske oblasti. Prema njegovim riječima, usljed detonacije drona u Belgorodu oštećeni su prozori na jednoj stambenoj i jednoj poslovnoj zgradi. Lavrov: Odnos Putina i Trampa odličan – Evropa i Zelenski žele da ga naruše Odnos između predsjednika Rusije i Amerike, Vladimira Putina i Donalda Trampa je odličan, ocijenio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, ističući da su njihovi kontakti doveli do konkretnih dogovora koje, kako tvrdi, pojedini evropski lideri i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušavaju da naruše. “Duh, u smislu atmosfere odnosa između predsjednika Putina i Trampa, je odličan. To je zaista tako. I u velikoj mjeri upravo taj duh, ta ljudska simpatija i međusobno poštovanje pomogli su da se stvori atmosfera koja je omogućila postizanje razumijevanja — a to je nešto konkretnije od samog duha. Tamo u Enkoridžu su postignuta vrlo konkretna razumijevanja”, rekao je Lavrov tokom vladinog časa u Državnoj dumi. Prema njegovim riječima, “upravo ta razumijevanja žele da naruše Evropljani i Zelenski”. “I mi se veoma nadamo — o tome smo više puta govorili — da će ta razumijevanja biti očuvana, jer su se o njima dogovorila dva lidera dvije velike sile. Učinićemo sve da tako i ostane, kroz kontakte sa američkim kolegama, kontakte koji se nastavljaju”, dodao je Lavrov. Zelenski: Pitanje teritorija fokus nove runde pregovora o okončanju rata Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da će pitanje teritorija biti u fokusu naredne runde pregovora sa SAD koji bi, na američki zahtjev, trebalo da budu održani sljedeće nedjelje, dodajući da bi jedno od pitanja trebalo da bude i takozvana ekonomska zona u Donbasu, kojom nijedna strana nije zadovoljna, i istakao da bi tim regionom trebalo da upravlja isključivo Kijev. Kako je naveo, administracija Donalda Trampa želi da svi dokumenti budu potpisani istovremeno, kao i da bi eventualni mirovni sporazum morao da bude potvrđen ili u parlamentu ili na nacionalnom referendumu. Zelenski je u intervjuu za Blumberg rekao da bi nova runda pregovora mogla da bude održana u utorak ili srijedu, ali da za sada nije izvjesno da li će Rusija pristati na razgovore u SAD. Na dnevnom redu je, kako je naveo, i američki predlog o formiranju slobodne ekonomske zone kao tampon-područja u istočnom regionu Donbasa, ideja prema kojoj su, kako je rekao, obje strane skeptične. “Nijedna strana nije oduševljena idejom slobodne ekonomske zone, ni Rusi, ni mi. Imamo različite stavove o tome. Dogovor je da do sljedećeg sastanka predstavimo viziju kako bi to moglo da izgleda”, dodao je Zelenski. Prema njegovim riječima, Kijev smatra da bi u Donbasu, gdje Moskva zahtjeva kontrolu nad cijelim regionom, trupe trebalo da ostanu duž postojeće linije fronta, a da bi SAD morale da razjasne svoj stav o upravljanju eventualnom tampon-zonom. “Ako je to naša teritorija, a jeste, onda njome treba da upravlja država kojoj pripada”, naglasio je Zelenski za Blumberg. Ocijenio je da su raniji pregovori ruskih, ukrajinskih i američkih zvaničnika u Abu Dabiju bili konstruktivni i dodao da bi rat mogao da bude okončan u narednim mjesecima ukoliko se pregovori budu vodili u dobroj vjeri. Zelenski je ponovio da planira raspisivanje referenduma o mirovnom sporazumu po okončanju borbi, dok je šef njegove poslaničke grupe u parlamentu David Arahamija nedavno izjavio da bi zakon o referendumu mogao biti završen do kraja februara. Upozorio je da, uprkos eventualnom napretku u pregovorima, Ukrajina ostaje suočena sa velikim izazovima u vezi sa finansiranjem obnove i očuvanjem vojne sposobnosti, ističući da će biti potreban jasan mehanizam finansiranja uz učešće evropskih partnera. Ukrenergo: Bez struje u regionima Zaporožja, Harkova i Dnjepropetrovska Usljed ruskih napada, potrošači su ostali bez električne energije u tri regiona Ukrajine, saopštila je ukrajinska energetska kompanija “Ukrenergo”. Ističe da su zabilježeni novi nestanak struje u regionima Zaporožja, Dnjepropetrovska i Harkova. Ukrajina: Napali smo “Lukoil” u Volgogradu Ukrajinski dronovi napali su tokom noći rafineriju nafte kompanije “Lukoil” u ruskoj Volgogradskoj oblasti, saopštio je Generalštab Ukrajine. Evropski parlament odobrio paket zajma Ukrajini u iznosu od 90 milijardi Evropski parlament (EP) usvojio je danas paket prijedloga za potporu odbrani Ukrajine zajmom od 90 milijardi eura za 2026. i 2027. godinu, kojim bi trebalo da se zadovolje hitne potrebe Kijeva za odbranu od ruskih napada, saopštio je EP. Trećina tog zajma (30 milijardi eura) staviće se na raspolaganje za makrofinansijsku pomoć ili budžetsku potporu u okviru Instrumenta Evropske unije (EU) za Ukrajinu. Za jačanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine i potporu nabavci vojne opreme dodjeljuje se 60 milijardi eura, čime će se osigurati pristup ključnim odbrambenim proizvodima odbrambene industrije Kijeva i Evropskog ekonomskog prostora (EFTA), prenosi Beta. Ako određeni odbrambeni materijal nije odmah dostupan za hitnu isporuku Ukrajini iz tih zemalja, primijeniće se skup ciljanih odstupanja od pravila o nabavkama iz drugih zemalja, navodi se u saopštenju. Finansijska pomoć pružaće se u skladu sa potrebama Ukrajine, utvrđenim u strategiji finansiranja koju je pripremio Kijev i ocijenila Evropska komisija (EK), dok će za nju biti potrebno odobrenje Savjeta. Finansijska sredstva podliježu strogim uslovima, uključujući trajnu posvećenost Ukrajine demokratskom upravljanju, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava, borbi protiv korupcije i jačanju demokratskih institucija. Zajam za potporu Ukrajini finansiraće se zajedničkim zaduživanjem EU na tržištima kapitala, a troškovi servisiranja duga pokrivaće se iz godišnjih budžeta EU. Komisija je procijenila da će troškovi servisiranja duga iznositi oko milijardu eura za 2027. i oko tri milijarde eura godišnje od 2028. godine. Ukrajina će biti odgovorna za otplatu glavnice zajma nakon što primi ratne odštete od Rusije, dodaje se u saopštenju. Zakonodavni akti potrebni za završetak paketa potpore doneseni su u okviru hitnog postupka EP kako bi se osiguralo pružanje brze pomoći Ukrajini. Prijedlog zajma za potporu Ukrajini odobren je sa 458 glasova za, 140 protiv i 44 uzdržana, a prijedlog izmjene Instrumenta za Ukrajinu sa 473 glasa za, 140 protiv i 32 uzdržana. Prijedlog izmjene dugoročnog budžeta EU za period od 2021. do 2027. godine prihvaćen je sa 490 glasova za, 130 protiv i 32 uzdržana. Savjet takođe treba formalno da usvoji paket kako bi Komisija mogla da izvrši prvu isplatu početkom drugog kvartala ove godine. Zajam EU za potporu dogovoren je na sastanku Evropskog savjeta u Briselu 18. decembra 2025. godine, a Komisija ga je predstavila 14. januara ove godine. Zajam od 90 milijardi eura namijenjen je pokrivanju dvije trećine procijenjenih finansijskih potreba Ukrajine za predviđeni period. Budući da su Češka, Mađarska i Slovačka odustale od potpore zajmu, sporazum je postignut u okviru postupka pojačane saradnje, mehanizma kojim se državama članica. Zelenski: Najmanje pet osoba poginulo u ruskim napadima Najmanje pet osoba poginulo je u vazdušnim napadima Rusije na na grad Harkiv i Sumsku oblast, saopštio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. “Rusi su juče dronom pogodili privatnu kuću u Harkovu. Ubijeno je troje male djece. Ubijen je i njihov otac. Izražavam iskreno saučešće porodici i najbližima. Majka je hospitalizovana – žena je trudna i zadobila je opekotine. Jutros je dronom napadnuta gradska bolnica u Zaporožju. Tokom noći, u Sumskoj oblasti, šest osoba je povrijeđeno u napadu dronom, uključujući djecu. Nažalost, jedna osoba je poginula. Prije svitanja izveden je i napad na željeznički depo u Konotopu – oštećen je vatrogasni voz. Napadi su pogodili i oblasti Dnjepra, Zaporožja i Poltave. Ukupno je od večeri na Ukrajinu lansirano 129 jurišnih dronova, od kojih je značajan broj bio tipa „Šahed””, kazao je Zelenski. Odgovor Zelenskog na pisanje FT o raspisivanju predsjedničkih izbora Kancelarija ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog saopštila je da se predsjednik ne protivi raspisivanju predsjedničkih izbora i referenduma, ali da bezbjednost mora da bude garantovana. “Ako Rusi svakodnevno ubijaju ljude, kako možemo da objavimo ili ozbiljno razmotrimo izbore u narednim nedjeljama. Niko nije protiv izbora, ali bezbjednost mora biti garantovana”, navodi se u saopštenju i podsjeća da je u ruskom napadu stradalo troje djece u Harkovskoj oblasti. Fajnenšel tajms je prethodno objavio da Zelenski namjerava da 24. februara objavi plan za predsjedničke izbore i referendum. Kuleba: Napadnuta željeznička stanica u Dnjepropetrovskoj oblasti Rusija je napala željezničku stanicu u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, oštetivši lokomotive, vagone i infrastrukturu, rekao je zamjenik premijera Ukrajine Oleksij Kuleba. Kuleba je istakao je došlo do još jednog napada na željezničku stanicu u Konotopu u Sumskoj oblasti. “Ovo je još jedan ciljani napad na civilnu logistiku i kritičnu infrastrukturu”, naveo je Kuleba. Rusija: Odbijen masovan napad na Volgograd, požar u fabrici Ruska PVO odbila je napad ukrajinskog drona na energetsku infrastrukturu i druge ciljeve u gradu Volžski u Volgogradskoj oblasti na jugu Rusije, rekao je regionalni guverner Andrej Bočarov. Bočarov je rekao da je riječ o masovnom ukrajinskom napadu, kao i da je usljed pada fragmenata drona izbio požar u fabrici. Napad na Harkov, četvoro stradalih Najmanje četiri osobe su stradale, a dvije su povrijeđene u ruskom napadu na grad Bogoduhov u Harkovskoj oblasti, saopštio je regionalni načelnik Oleg Sinjegubov. FT: Zelenski krajem mjeseca predstavlja plan za izbore i referendum Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da 24. februara objavi plan za predsjedničke izbore i referendum, objavio je Financial Times, pozivajući se na ukrajinske i evropske zvaničnike uključene u planiranje. Prema izvještajima, u okviru plana koji razmatraju američki i ukrajinski pregovarači, svaki eventualni mirovni sporazum sa Rusijom bio bi podnijet na referendum ukrajinskih birača, koji bi istovremeno glasali i na nacionalnim izborima. Kristofersen: Ne isključujemo mogućnost napada Rusije na Norvešku Načelnik Generalštaba norveških oružanih snaga Eirik Kristofersen izjavio je da Oslo ne isključuje mogućnost buduće ruske vojne akcije protiv Norveške, ocjenjujući da bi Moskva mogla da djeluje radi zaštite svojih nuklearnih kapaciteta na krajnjem sjeveru Evrope. “Ne isključujemo mogućnost da nam Rusija otme teritoriju kao dio plana zaštite sopstvenih nuklearnih kapaciteta, što je jedino što im je preostalo, a što zapravo prijeti SAD”, rekao je Kristofersen. Istakao je i da Rusija nema osvajačke ciljeve prema Norveškoj, kao što ih ima prema Ukrajini ili bivšim sovjetskim teritorijama, ali je podsjetio da se veliki dio ruskog nuklearnog arsenala nalazi na poluostrvu Kola kod norveške granice. Prema njegovim riječima, tamo su raspoređene nuklearne podmornice, kopneni projektili i avioni sposobni za nošenje nuklearnog oružja, koji bi imali ključnu ulogu u slučaju šireg sukoba Rusije i NATO-a. “To je scenario za koji se pripremamo na krajnjem sjeveru”, rekao je Kristofersen. Za dan bilo 108 borbenih sukoba Na frontu je prethodnog dana bilo 108 borbenih sukoba, od kojih najviše na Pokrovskom pravcu, čak 30, saopštava Generalštab oružanih snaga Ukrajine. Kako se navodi, borbe se vode u sjevernom dijelu Pokrovska, gdje ruska vojska pokušava da zauzme Grišine. Rusi su izveli 67 vazdušnih udara, bacivši 192 vođene bombe. Napadnute su Donjecka, Dnjepropetrovska, Hersonska, Zaporoška i Odeska oblast. Odbrambene snage napale su Kursku i Belgorodsku oblast. Zbog udara ukrajinske vojske isključen je jedan od dva dalekovoda koji snabdijevaju nuklearku u Zaporožju, saopšteno je iz te elektrane. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je restrukturiranje protivvazdušne odbrane u određenim regionima i nove odluke za jačanje Oružanih snaga. Rusija će završiti proces vraćanja tradicionalnih ruskih zemalja “u njihovu rodnu luku”, poručuje šef diplomatije Sergej Lavrov. Podsjeća da su stanovnici Krima, Donbasa i Novorusije već na referendumima izrazili svoju volju da budu dio Rusije. Kremlj je potvrdio obnavljanje tehničkih kontakata sa Jelisejskom palatom, što bi, ukoliko se želi i zatreba, moglo pomoći u brzom uspostavljanju dijaloga između predsjednika Rusije i Francuske. Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da će predložiti listu ustupaka koje bi Evropa trebalo da zahtijeva od Rusije kao dio mirnog rješenja u Ukrajini. Odgovorila joj je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. “Za sada nećemo otkrivati šta ćemo sa njenom listom zahtjeva. Husari, ćutite”, poručila je Zaharova.