Zelenski: Nova runda mirovnih pregovora sa Rusijom moguća prije kraja februara; SAD produžile sankcije Rusiji na još godinu

2026-02-20 - 23:45

Rat u Ukrajini – 1.458. dan. Predsjednik SAD Donald Tramp produžio je američke sankcije protiv Rusije za još godinu dana. Ruski dronovi pogodili su ukrajinsku naftnu i gasnu infrastrukturu u centralnoj Poltavskoj oblasti, izazvavši štetu i požar, saopštila je državna kompanija “Naftogas”. Dešavanja pratite na CdM-u. Sedmoro ukrajinske djece i adolescenata vraćeno sa teritorija pod kontrolom Rusije U okviru inicijative predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog “Vratimo djecu u Ukrajinu” i uz pomoć tima “Save Ukraine”, sa ukrajinskih teritorija koje su pod kontroloom Rusije vraćeno je još sedmoro ukrajinske djece i adolescenata. Na Fejsbuk stranici “Bring Kids Back UA” navodi se da se sva djeca i adolescenti nalaze u centrima za oporavak i da dobijaju psihološku podršku, kao i pomoć u vezi sa dokumentima i smještajem. Zelenski je rekao da je do 17. februara ove godine broj djece koja su vraćena sa teritorija pod ruskom kontrolom u ​​okviru inicijative “Vratimo djecu u Ukrajinu” povećan na 2.000, prenio je Ukrinform. Sijarto: Mađarska će blokirati zajam od 90 milijardi eura Ukrajini zbog obustave isporuke nafte Zbog blokade protoka ruske nafte, Mađarska najavljuje kontrablokadu odluka unutar Evropske Unije. “Mađarska će blokirati paket kredita od 90 milijardi eura namijenjenog Ukrajini, sve dok ta zemlja ponovo ne pokrene isporuku nafte preko naftovoda ′Družba”, najavio je na vanrednoj konferenciji za novinare ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto. Zelenski: Nova runda mirovnih pregovora sa Rusijom moguća prije kraja februara Nova runda mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država mogla bi da bude održana prije kraja februara, saopštio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, i izrazio nadu da ta runda može “zaista da bude produktivna”. On je nakon razgovora sa svojim pregovaračkim timom koji je u Švajcarskoj učestvovao ranije ove sedmice učestvovao na pregovorima poručio da i dalje postoje “realne mogućnosti za dostojanstveno okončanje rata”. “I dalje sposobnost svijeta da izvrši pritisak na agresora mogla značajno da pomogne da dostojanstveni mir zamijeni rat”, napisao je on na svom nalogu na mreži Iks. Zelenski je dodao da su odgovori Ukrajine na najteža pitanja spremni. “Nastavljamo da radimo na osiguravanju spremnosti lidera da se sastanu i riješe pitanja koja se još ne mogu riješiti na nivou tima. Upravo je format lidera taj koji bi mogao biti presudan u mnogim aspektima, a Ukrajina je spremna za takav format. Tim takođe mora da obezbijedi uslove za napredak po humanitarnim pitanjima, razmjena ratnih zarobljenika mora da se nastavi. Očekujemo da će razmjena biti moguća veoma brzo”, smatra Zelenski. Prema njegovim riječima, evropski partneri Ukrajine aktivno su uključeni u okončanje rata, ali, kako je ocijenio, postoji prostor za napredak. “Ukrajina uvijek brani naše zajedničke evropske interese”, naveo je on. Zelenski: Spremni smo na mir po principu “stojimo gdje stojimo”, ali ne na ultimatume Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da razgovara o miru na osnovu principa “stojimo gdje stojimo”, odnosno razgraničenja duž linije fronta, ali da neće prihvatiti ruske “ultimatume” koji podrazumijevaju dalju okupaciju teritorije. Zelenski je naveo da su kompromisi mogući, ali ne po cijenu nezavisnosti i suvereniteta Ukrajine. On je istakao da je Rusija “agresor” i da su to, kako je rekao, priznale mnoge zemlje. “Spremni smo da razgovaramo o kompromisima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ali ne da iznova i iznova dobijamo ultimatume od Rusa. Oni su agresor. Svi su to prepoznali. To se nije promijenilo. Mnoge zemlje koje su bile posrednici ili su pokušavale da budu posrednici od samog početka ovog rata, posebno na Bliskom istoku i u Aziji, kao i druge države – sve prepoznaju da je Rusija agresor”, rekao je Zelenski. Prema njegovim riječima, činjenica da je Rusija zauzela gotovo 20 odsto ukrajinske teritorije, a da je Kijev spreman da razgovara o miru na osnovu postojećih linija fronta, predstavlja “veliki kompromis”. Ruske zahtjeve ocijenio je kao ultimatum. “Ovo je terorizam. Čak su i same ove riječi terorizam. ‘Spreman sam da vas ne ubijem – dajte nam sve’, šta to znači? To nije kompromis. To je ultimatum”, naglasio je Zelenski. Zelenski je dodao da je nakon pregovora u Ženevi ostvaren napredak u vojnim pitanjima, uključujući praćenje prekida vatre, dok stavovi strana o političkim pitanjima, teritorijama i drugim osjetljivim temama ostaju različiti. Peskov nije potvrdio da će se nova runda pregovora održati sljedeće nedjelje Kremlj nije potvrdio medijske navode da bi nova runda pregovora o Ukrajini u trilateralnom formatu Rusija-SAD-Ukrajina mogla da bude održana sljedeće nedjelje u Ženevi. “Ne, za sada ne mogu da potvrdim. Kada se tačno postigne razumijevanje, mi ćemo vas, kao što to posljednje vreme uobičajeno radimo, obavijestiti”, rekoa je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima. Dodao je da Moskva nema “pretjerana očekivanja” od pregovaračkog procesa, ocjenjujući ga kao složen i vremenski zahtjevan. Komentarišući i odluku američkog predsjednika Donalda Trampa da produži režim sankcija protiv Rusije za još godinu dana, naveo je da Moskva ni ranije nije imala velika očekivanja u vezi sa dinamikom pregovora. Dodao je da je jednogodišnje produženje američkih sankcija Rusiji “automatska odluka”. Predstavnici Rusije, Ukrajine i SAD sastali su se 17. i 18. februara u Ženevi, a rusku delegaciju predvodio je pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski, koji je razgovore ocijenio kao “teške” i najavio je novi sastanak u skorije vrijeme. Orban: Ukrajinci odgovorni za zatvaranje naftovoda “Družba” Mađarski premijer Viktor Orban tvrdi da je Kijev odgovoran za trenutno zatvaranje naftovoda “Družba”, nazivajući to “neprijateljskim činom” protiv Mađarske. “Oni koji su digli u vazduh ‘Sjeverni tok’ sada su zatvorili naftovod ‘Družba’: Ukrajinci”, rekao je Orban na konferenciji za novinare u Vašingtonu, nakon inauguracionog sastanka Odbora za mir. Istakao je da, prema Sporazumu o pridruživanju između EU i Ukrajine, ukrajinske akcije ne smiju da ugroze energetsku bezbjednost bilo koje države članice EU. Orban je naglasio da Brisel mora da stane uz Mađarsku i Slovačku, članice EU, i da zaštiti njihovu energetsku bezbjednost, prenio je MTI. Mađarski premijer je rekao da, iako je “Sjeverni tok” prethodno uništen u napadu, “Družba” je sada onesposobljena kako bi Ukrajina “zadržala monopol nad isporukom nafte i gasa Evropi”. Prema njegovim riječima, pokušaji Ukrajine da izazove haos u snabdijevanju energijom predstavljaju “državni terorizam”. Orban je istakao da Mađarska ima pravo da se oslanja na alternativne rute i da će vlada preduzeti kontramere kako bi osigurala snabdijevanje energijom do aprilskih izbora. Među mjerama je koordinacija sa Slovačkom i zadržavanje snabdijevanja benzinom i naftom po prethodnim cijenama, kao i eventualno blokiranje snabdijevanja Ukrajine preko mađarske teritorije. “Ne prijetimo i ne bih želio da žurim, ali značajna količina ukrajinske električne energije takođe protiče kroz Mađarsku”, rekao je Orban. Dodao je da, dok traje rat u Ukrajini, normalizacija ukrajinsko-mađarskih odnosa nije moguća, ali je naglasio da mir ostaje ključ budućih bilateralnih odnosa. Poljska se zvanično povukla iz sporazuma o zabrani protivpješadijskih mina Zamjenik ministra odbrane Poljske Pavel Zalevski kaže da se Varšava zvanično povukla iz Otavske konvencije iz 1997. godine, koja zabranjuje upotrebu protivpješadijskih mina i da planira obnovu njihove proizvodnje “za odbranu svojih istočnih granica od Rusije”. Poljska je prethodno uništila domaće zalihe mina 2016. godine i ratifikovala sporazum 2012., ali sada namjerava da proizvodi protivpješadijske i protivtenkovske mine u okviru “Istočnog štita”, sistema utvrđenja na granicama sa Belorusijom i Rusijom, preneo je AP. Zalevski je naglasio da će mine biti raspoređene samo u slučaju realne prijetnje ruskih napada, a odluku su kritikovale grupe za ljudska prava zbog opasnosti po civile. Poljska tvrdi da time jača odbrambene kapacitete, ali ne planira napade. Naftogas: Pogođena gasna i naftna infrastruktura u Poltavskoj oblasti Ruski dronovi su pogodili ukrajinsku naftnu i gasnu infrastrukturu u centralnoj Poltavskoj oblasti, izazvali štetu i požar, saopštila je u petak državna kompanija “Naftogas”. “Ovo je još jedan ciljani napad na našu naftnu i gasnu infrastrukturu. Od početka godine, neprijatelj je napao objekte Naftogaz grupe više od 20 puta“, naveo je u objavi na Facebooku Sergej Korecki. Tas: Sljedeće nedjelje nova runda pregovora u Ženevi Nova runda pregovora o Ukrajini mogla bi biti održana sljedeće nedjelje u Ženevi, rekao je izvor agencije Tas. Ranije su ruski mediji izvijestili da će sljedeći trilateralni razgovori o rješenju sukoba u Ukrajini, u kojima učestvuju Vašington, Kijev i Moskva biti zakazani u Švajcarskoj. Treća runda mirovnih pregovora održana je 17. i 18. februara u Ženevi. Tramp produžio sankcije Rusiji za još godinu Predsjednik SAD Donald Tramp produžio je američke sankcije protiv Rusije za još godinu dana zbog rata u Ukrajini. Zvanična Trampova poruka, objavljena u Federalnom registru Sjedinjenih Američkih Država, predviđa da produžetak od godinu dana stupi na snagu 6. marta. Vanredno stanje u vezi sa situacijom u Ukrajini i dalje omogućava sankcije uvedene u martu i decembru 2014. godine, kao i u septembru 2018. i februaru 2022. godine dekretima prethodnih predsjednika. Sankcije i vanredne uredbe SAD važe godinu dana, nakon čega predsjednik može da ih produži posebnom naredbom. Grosi: Nuklearka Zaporožje radi na samo jednom dalekovodu Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi kaže da je ukrajinska nuklearna elektrana Zaporožje, koja je pod kontrolom Moskve, radi na jedinom preostalom glavnom dalekovodu nakon što je prije više od nedjelju dana izgubila jedini rezervni vod. Ukrajinska PVO oborila 107 od 128 ruskih dronova Protivvazdušna odbrana ukrajinske vojske neutralisala je 107 od 128 ruskih dronova kojima su Rusi napali Ukrajinu od večeri 19. februara, saopštile su tamošnje Vazduhoplovne snage. Od početka rata u ruskim napadima stradalo 684 djece Od početka rata u Ukrajini u ruskim napadima stradalo je 684 djece, a više od 2.000 ih je povrijeđeno, izjavila je supruga ukrajinskog predsjednika Olena Zelenska. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, istovremeno, odbacio je mogućnost povlačenja ukrajinskih trupa iz regiona Donbasa u sklopu mirovnih pregovora s Rusijom. Njujork tajms, međutim, objavio je da američki predsjednik Donald Tramp namjerava da postigne rješenje za rat do novembra, prije srednjoročnih izbora u Americi, uz pritisak na Kijev da odustane od teritorija u Donbasu. S druge strane, Mađarska razmatra mogućnost obustave izvoza struje i gasa Ukrajini ako Kijev ne obnovi isporuke ruske nafte putem naftovoda “Družba”, izjavio je šef kabineta mađarskog premijera Gergelj Guljaš. Guljaš je, takođe, dodao da će biti dodatnih mjera ukoliko ukrajinska strana nastavi da blokira naftovod. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško, u međuvremenu, izjavio je da su kontakti između Rusije i NATO na prilično visokom vojnom nivou u toku, kao i da se sprovode po potrebi. Za to vrijeme, Švedska je najavila paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 12,9 milijardi kruna (1,42 milijarde dolara), koji uključuje sisteme protivvazdušne odbrane, dronove, rakete dugog dometa i municiju.