Zelenski: Spremni za trilateralni diplomatski rad čim bezbjednosna situacija dozvoli; Ukrajina, Moldavija i Rumunija traže jače sankcije Rusiji

2026-03-04 - 23:17

Rat u Ukrajini – 1.470. dan. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da on nikada neće napustiti Donbas i 200.000 Ukrajinaca koji žive u toj regiji, čak ni uz bezbjednosne garancije saveznika. Rješavanje rata u Ukrajini i dalje je među najvišim prioritetima Sjedinjenih Američkih Država, poručio je predsjednik Donald Tramp. Dešavanja pratite na CdM-u. Zelenski: Spremni za trilateralni diplomatski rad čim bezbjednosna situacija dozvoli Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Kijev spreman za trilateralni diplomatski rad sa Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom na postizanju mirovnog rješenja čim bezbjednosna situacija to dozvoli. Prema njegovim riječima, zbog situacije oko Irana, trenutno nema potrebnih signala za trilateralni sastanak. “Ali čim nam bezbjednosna situacija i opšti politički kontekst dozvole da nastavimo upravo taj, trilateralni, diplomatski rad, to će biti urađeno. Ukrajina je spremna za ovo”, naglasio je Zelenski u video obraćanju. On je naveo da je razgovarao sa sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustemom Umerovim o komunikaciji sa američkom stranom, prenosi Ukrinform. “Danas sam razgovarao sa Rustemom Umerovim, u vezi sa njegovom komunikacijom sa američkom stranom. Nastavljamo da svakodnevno komuniciramo sa Amerikom”, rekao je Zelenski. On je zahvalio obavještajnim službama, Kancelariji predsjednika i drugim službama na „preduzimanju koraka kako bi se omogućile dalje razmjene zatvorenika”. “Radimo na tome da vratimo sve naše ljude kući iz ruskog zarobljeništva. Nadamo se dobrim vijestima”, saopštio je ukrajinski predsjednik. Zelenski je u subotu izjavio da Ukrajina nastavlja da se priprema za sastanak u trilateralnom formatu i da su definisane ažurirane direktive za pregovarački tim, prenosi Ukrinform. Sijarto: Mađarska ima garancije od Putina, isporuka energenata po nepromijenjenim cijenama Mađarska je dobila garancije od ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporuci energenata po nepromijenjenim cijenama, uprkos promjenama na energetskom tržištu, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto. On je u video poruci objavljenoj na Fejsbuku dodao da se ruska strana obavezala da će isporučivati robu u skladu sa postojećim sporazumima po nepromijenjenim cijenama. “Najvažnije je to što sam dobio garanciju od predsjednika Putina da Rusija ima dovoljne količine prirodnog gasa i nafte za snabdijevanje Mađarske u okviru postojećih ugovora. Dobio sam garanciju da ćemo, bez obzira na međunarodne fluktuacije cijena, dobijati te količine po istoj cijeni, što je apsolutno neophodno za obezbjeđivanje energetske bezbjednosti Mađarske”, rekao je Sijarto, prenosi MTI. Putin: Zar ne bi bilo bolje da sada prestanemo da snabdijevamo EU gasom? S obzirom na namjeru Evropske unije da potpuno odustane od kupovine ruskog gasa, Rusija bi mogla donijeti odluku da odmah izađe sa evropskog tržišta i da se preorijentiše ka atraktivnijim kupcima, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin. „Planiraju da uvedu ograničenja na kupovinu ruskog gasa, uključujući tečni gas, za mjesec dana, a zatim dalja ograničenja godinu dana kasnije, sve do potpune zabrane. Sada nam se otvaraju druga tržišta i možda bi nam bilo povoljnije da odmah prestanemo da snabdijevamo Evropsku uniju i da uđemo na tržišta koja se otvaraju i tamo se učvrstimo“, rekao je Putin, prenosi Tass. On je naglasio da u tome nema nema političkog, već samo ekonomskog motiva. „Ako će nas svakako zatvoriti za mjesec ili dva, zar ne bi bilo bolje da sada prestanemo da snabdijevamo EU, da odemo u zemlje koje su pouzdani partneri i da tamo učvrstimo svoje pozicije“, kazao je Putin, ali je istakao da to za sada nije odluka. „To je, kako se kaže, razmišljanje naglas”, rekao je Putin i obećao da će vladi dati odgovarajuća uputstva u vezi s tim. Ukazao je da će Rusija nastaviti da isporučuje energente članicama EU koje su pouzdani partneri, uključujući Slovačku i Mađarsku, pod uslovom da rukovodstva tih država u budućnosti budu vodila istu politiku kao sada. Putin primio Sijarta: Odnosi se pozitivno razvijaju, posebno u oblasti energetike Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je na početku razgovora sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom da su odnosi dvije zemlje stabilni i da se pozitivno razvijaju, posebno u oblasti energetike, saopštila je pres služba Kremlja. “Sve u svemu, odnosi su stabilni i pozitivno se razvijaju, mislim na pitanja energetske politike, uključujući ugljovodonike, i naš vodeći projekat – nuklearnu elektranu ‘Pakš'”, rekao je Putin. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov najavio je ranije danas da će tokom sastanka Putina i Sijarta biti razmotrena i situacija u vezi sa snabdijevanjem naftom, uključujući isporuke preko naftovoda Družba, prenijele su Ria Novosti. Sijarto je pretnodno u objavi na Fejsbuku rekao da je u Moskvi da bi se uvjerio i da bi “dobio garanciju da će količinu nafte i gasa neophodna za bezbhednost snabdijevanja Mađarske energijom, Rusi isporučiti Mađarskoj po istoj cijeni, uprkos promijenjenim okolnostima i globalnoj energetskoj krizi”. On je kazao da se energetska bezbjednost Mađarske suočava sa izazovima, nakon što su od kraja januara Ukrajinci blokirali transport ruske nafte kroz naftovod “Družba”. Putin je juče razgovarao telefonom i sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Sijarto: Kijev će prije ostati bez novca nego Mađarska bez nafte Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je da se ne očekuje napredak u vezi sa blokadom naftovoda “Družba” prije aprilskih izbora u Mađarskoj, ocijenivši da ako trenutna vlast u Budimpešti ostane na položaju i nakon izbora, Ukrajina će morati da postigne dogovor jer će kako je naglasio, prije Kijev ostati bez novca nego Mađarska bez nafte. Ukrajinski ministar energetike Denis Šmigalj je, sa druge strane, saopštio da još nije donijeta odluka o nastavku rada tog naftovoda ka Mađarskoj i Slovačkoj. Sijarto je, kako prenosi MTI, rekao da ne očekuje pomake po pitanju obustave isporuka ruske nafte preko naftovoda “Družba” do održavanja parlamentarnih izbora, jer, kako je naveo, Ukrajina pokušava da utiče na njihov ishod zaustavljanjem transporta. Prema njegovim riječima, ukrajinska kompanija koja upravlja naftovodom u više navrata je obavijestila mađarsku državnu naftnu kompaniju MOL da je naftovod u ispravnom stanju i da se čeka politička odluka za pokretanje transporta. “Situacija je jasna. Ako pobijedimo na izborima, što je vrlo vjerovatno, i nastavimo da vodimo zemlju, Ukrajinci će morati da sarađuju sa nama. Njihov novac će nestati prije nego naša nafta”, istakao je Sijarto. On je ocijenio da je rat danas “poslovni model” u Ukrajini, tvrdeći da je ta zemlja u posljednje četiri godine od Evropske unije (EU) dobila 193 milijarde eura, što je, kako tvrdi, više nego što bi njena ekonomija mogla da proizvede u mirnodopskim uslovima. “Žive od sredstava koja dobijaju iz EU. Zato im je važan i ovaj zajam od 90 milijardi eura, jer im ponestaje novca. Ako bude jasno da će naredne četiri godine morati da sarađuju sa nama, odmah poslije izbora moraće da postignu dogovor”, rekao je Sijarto. Sa druge strane, ukrajinski ministar energetike Denis Šmigalj, izjavio je da još nije donijeta odluka o vremenu nastavka rada naftovoda “Družba”, kojim je ruska nafta transportovana u Mađarsku i Slovačku, prenosi Tasr. On je naveo da ukrajinska energetska kompanija Naftogaz privodi kraju analizu havarije na postrojenju, nakon čega će biti utvrđeni troškovi, rokovi i resursi potrebni za sanaciju i obnovu kontrole sistema. Prema njegovim riječima, nezgoda na jednom od rezervoara izazvala je, značajna unutrašnja oštećenja naftovoda, koja nisu vidljiva sa površine. Ruska nafta ne protiče kroz naftovod “Družba” ka Mađarskoj i Slovačkoj od 27. januara. Slovačka vlada je 18. februara proglasila vanrednu situaciju zbog nestašice nafte, a Fico je rekao da je zatražio obustavu vanrednih isporuka električne energije Ukrajini. Rumunija, Moldavija i Ukrajina traže jače sankcije Rusiji Predsjednik Senata Rumunije Mirča Abrudean i predsjednik Poslaničke komore Sorin Mihaj Grindeanu, zajedno sa kolegama iz Moldavije i Ukrajine, potpisali su zajedničku izjavu povodom četvorogodišnjice rata u Ukrajini. Kako je saopšteno na sajtu rumunskog Senata, u izjavi lidera parlamenata država takozvanog “Odeskog trougla” oštro osuđuju postupke Ruske Federacije, navodeći da ona “krši međunarodno pravo i čini zločin agresije, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti”, prenio je Ađerpres. Potpisnici su potvrdili punu podršku suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama, uključujući teritorijalne vode, kao i pravo Kijeva na samoodbranu u skladu sa članom 51 Povelje UN. U dokumentu se pozdravlja finansijska i politička podrška koju Ukrajini pružaju međunarodni partneri, uključujući zemlje G7 i Evropsku uniju i ističe da bi pristupanje Ukrajine i Moldavije EU imalo strateški značaj po stabilnost i bezbjednost regiona. Potpisnici su pozvali na uklanjanje prepreka u procesu evropskih integracija i na hitno otvaranje pregovora o Klasteru 1 – Osnove, za Ukrajinu i Moldaviju. U izjavi se takođe traži dalje jačanje sankcija protiv Rusije, uključujući mjere usmjerene na njenu takozvanu “senku flotu” i druge izvore finansiranja rata, uz poruku da nastavak vojne podrške Ukrajini predstavlja doprinos ukupnoj bezbjednosti Evrope. Moskva: Oborena 32 ukrajinska drona, najviše iznad Volgogradske oblasti Sredstva protivvazdušne odbrane Ruske Federacije tokom protekle noći oborila su 32 bespilotne letjelice iznad više regiona zemlje. Prema zvaničnim podacima, najveći broj dronova — 21 uništen je iznad Volgogradska oblast. Po četiri bespilotne letjelice oborene su iznad Rostovske i Belgorodske oblasti. Dva drona uništena su iznad Astrahanska oblast, dok je jedan oboren iznad Kurska oblast. Nadležne službe nisu saopštile informacije o eventualnoj materijalnoj šteti ili povrijeđenima. Peskov: Putin će razgovarati sa Sijartom o naftovodu “Družba” Kremlj je saopštio da će ruski predsjednik Vladimir Putin kasnije danas razgovarati sa mađarskim ministrom spoljnih poslova Peterom Sijartom o, kako je rečeno, ucjenjivanju Ukrajine Slovačke i Mađarske u vezi sa isporukom nafte. Kijev tvrdi da je ukrajinski krak naftovoda “Družba”, koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku ruskom naftom, teško oštećen u požaru nakon ruskog napada i da se ne može brzo popraviti. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da evropske zemlje nisu kontaktirale Rusiju sa zahtjevom da nastavi isporuku energije s obzirom na situaciju u Iranu. Moskva: Ukrajinski dronovi napali gasni tanker u Sredozemnom moru Rusko Ministarstvo saobraćaja saopštilo je da su ukrajinski mornarički dronovi odgovorni za napad na ruski brod koji je prevozio gas “Arktik Metagaz“ koji se zapalio u Sredozemnom moru dan ranije. Kako se ističe u saopštenju, napad je bio “čin međunarodnog terorizma“ i da je svih 30 članova posade, koji su bili ruski državljani, bezbjedno. Kuleba: Ruski dron pogodio prazan putnički voz Ruski dron je rano pogodio je prazan putnički voz u Nikolajevskoj oblasti na jugu Ukrajine, povredivši jednog radnika, rekao je zamjenik premijera Oleksij Kuleba, prenosi Rojters. Dodao je da je u utorak kasno uveče pokušan i ruski dron da napadne voz koji saobraća između istočno-centralnog grada Dnjepra i Kovelja na sjeverozapadu, ali su ga zaustavili željeznički radnici i dron je udario nekoliko metara od lokomotive. Ukrajinska nacionalna željeznička kompanija saopštila je da je Rusija intenzivirala napade dronovima na železničku infrastrukturu i da je među glavnim metama bio vozni park. Kako se navodi, od početka marta zabilježeno 18 napada a oštećen je 41 objekat. Lokomotiva, teretni vagoni i specijalizovana oprema koja se koristi za popravku infrastrukture takođe su bili meta, dodala je kompanija a željezničke stanice i mostovi su takođe napadnuti ovog mjeseca. U napadu ruskog drona na prigradski voz u Dnjepropetrovskoj oblasti u ponedjeljak je poginula jedna osoba, a ranjeno još sedam ljudi. Politiko: Američka operacija protiv Irana odvukla je pažnju EU od Ukrajine Evropski zvaničnici strahuju da američki fokus na sukob sa Iranom može da smanji pažnju i snabdijevanje oružjem Ukrajine, čime bi se otežala odbrana od ruskih napada, piše briselski Politiko. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je upozorio da bi dugotrajni sukob na Bliskom istoku mogao da ograniči pristup Ukrajine američkim sistemima protivvazdušne odbrane i drugim ključnim resursima. Zvaničnici navode da su SAD već koristile velike količine raketa protiv Irana, što može da utiče na evropske i ukrajinske zalihe. Evropske vlade, bez spremnih rezervi, nastoje da razviju sopstvene kapacitete i podrže Ukrajinu, ali proces može da traje godinama, dok Zelenski ističe da će Ukrajina koristiti domaće resurse i finansiranje kako bi nadoknadila potencijalni deficit. Kriza već utiče na EU planove, ističe Politiko. Sastanak u vezi sa ukrajinskim članstvom na Kipru odložen je nakon iranskog napada dronom na britansku vazduhoplovnu bazu na tom ostrvu. Evropski diplomata je upozorio da odlaganja ne smiju da zaustave napredak Ukrajine. SAD i Izrael su u međuvremenu sproveli napade na Iran, uključujući ubistvo vrhovnog vođe Alija Hamneija, što je oslabilo Iran kao dobavljača ruske vojne opreme. Ukrajinski zvaničnici ocjenjuju da američke operacije protiv Irana mogu indirektno da pomognu Ukrajini smanjenjem ruskog pristupa iranskim dronovima i tehnologiji. Ukrajinski parlamentarci upozoravaju da bi produžena kampanja SAD i Izraela protiv Irana mogla da odloži napredak mirovnih pregovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali ne ugrožava njihovo održavanje. Ukrajinska PVO oborila 129 od 149 ruskih dronova Ukrajinske snage protivvazdušne odbrane, neutralisale su tokom noći 129 od 149 ruskih dronova, prenosi Ukrinform. Prema navodima vojske u objavi na Telegramu, vazdušni napad je odbijen avijacijom, raketnim trupama protivvazdušne odbrane, jedinicama za elektronsko ratovanje i bespilotne sisteme, kao i mobilnim vatrenim grupama Odbrambenih snaga Ukrajine. PVO je oborila 129 dronova na sjeveru, jugu i istoku Ukrajine. Zabilježeni su pogoci 19 udarnih dronova na 15 lokacija, kao i pad oborenih ciljeva (fragmenata) na jednoj lokaciji. Nastavljeni ruski napadi na Ukrajinu Ruska vojska nastavlja sa intenzivnim napadima širom Ukrajine, usmjerenim na Zaporošku i Sumsku oblast. Istovremeno, ukrajinske snage uzvraćaju udare na rusku teritoriju. Prema navodima ruskih vlasti, za tri sata iznad ruskih regiona presretnuto je i uništeno 38 ukrajinskih dronova. Zbog rata na Bliskom istoku Ukrajina može ostati bez “patriota”, ocijenio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Poručio je da on nikada neće napustiti Donbas i stanovnike te regije, čak i uz bezbjednosne garancije saveznika. Rješavanje rata u Ukrajini i dalje je među najvišim prioritetima Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je predsjednik Donald Tramp poslije sastanka sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, poručivši da vjeruje u postizanje mirovnog rješenja, dok je Merc naglasio da Ukrajina ostaje ključno pitanje i za Evropu. Ukrajinski ogranak naftovoda “Družba”, koji snabdijeva ruskom naftom Mađarsku i Slovačku, teško je oštećen u požaru nakon ruskog napada, saopštio je ukrajinski ministar energetike Denis Šmigalj. Ukrajina je primila prvu tranšu od 1,5 milijardi dolara od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u okviru novog četvorogodišnjeg programa Proširenog fonda za finansiranje (EFF). Banka Rusije podnijela je tužbu Opštem sudu Evropske unije, osporavajući uredbu Savjeta EU kojom je uvedeno neodređeno zamrzavanje imovine ruske Centralne banke.