Zirojević: Tražićemo ocjenu ustavnosti Zakona o unutrašnjim poslovima

2026-03-10 - 14:18

On je kazao da u ES smatraju da su novousvojene odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima neustavne po više osnova, kao i da bi njegovom primjenom mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice. Zirojević je ukazao na amandman o poligrafskom testiranju, koji je predložila Vlada, navodeći da se u njemu pominju okolnosti koje se odnose na bezbjednosni rizik u vezi sa pristupom tajnim podacima ili vršenju poslova iz oblasti teškog i organizovanog kriminala. On je upozorio da ne postoji nikakva definicija bezbjednosnog rizika, čime se ostavlja apsolutna proizvoljnost prilikom utvrđivanja potrebe poligrafskog testiranja službenika. Prema riječima Zirojevića, Zakonom o unutrašnjim poslovima nije propisano vođenje evidencije o poligrafskom testiranju, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. "Izmjenama člana 128, u pogledu nedostavljanja odgovora od strane Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ostavlja se pravo Komisiji Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) da odluku o postojanju bezbjednosne smetnje utvrđuje bez mišljenja ANB-a, samo na osnovu policijskih evidencija", kazao je Zirojević. On smatra da se, uvođenjem zakonske mogućnosti da se nakon utvrđivanja bezbjednosne smetnje službeniku ne dostavlja obrazloženje na osnovu čega je ta smetnja utvrđena, direktno narušava ustavna kategorija Pravo na odbranu. Zirojević je podsjetio da u toj odredbi Ustava stoji da se svakome "jemči pravo na odbranu, a posebno da na jeziku koji razumije bude upoznat sa optužbom protiv sebe, da ima dovoljno vremena za pripremanje odbrane i da se brani lično ili putem branioca kojega sâm izabere“. Prema riječima Zirojevuća, izmjenama člana 143, uvodi se još jedan razlog za gubitak policijskog zvanja, u slučajevima kada se utvrde bezbjednosne smetnje. "To zapravo znači da se na mala vrata uvodi prestanak radnog odnosa u policiji, jer policijski službenik ne može biti lice koje nema policijsko zvanje, niti može raditi u policiji", rekao je Zirojević. Tim rješenjem se, kako je kazao, između ostalog, krši i član Ustava koji se odnosi na pretpostavku nevinosti. "Duh kompletnih izmjena i dopuna zakona je, naime, u suprotnosti sa ovim članom Ustava, jer pretpostavka nevinosti ne postoji, a od službenika se traži da dokazuju sopstvenu nevinost, iako bi trebalo da bude suprotno", pojasnio je Zirojević. Kako je naveo, dodavanjem novog člana 143b, dodatno se ozakonjuje ukidanje pretpostavke nevinosti i prava na odbranu, jer službenik gubi policijska ovlašćenja i pravo na rad u policiji na osnovu odluke Komisije, u koju ne može ostvariti uvid i bez prava da se izjasni na navode i učestvuje u postupku kako bi iznio svoju odbranu. "Navedenim članom se, kao zaštitni mehanizam, uvodi mogućnost da se nakon gubitka policijskog zvanja slubenik može rasporediti na neko radno mjesto unutar MUP-a", kazao je Zirojević. On je naglasio da je predviđena mogućnost, a ne obaveza. "Što znači da, ukoliko ministar ne iskoristi svoju mogućnost, službenik ostaje bez posla", rekao je Zirojević. On je ukazao i na to da se Zakonom uvodi retroaktivnost u primjeni, jer će „bezbjednosne smetnje“ da se tumače na osnovu podataka o službeniku, u vezi događaja koji su se desili prije stupanja na snagu navedenog zakona. Zirojević je kazao i da se izmjenama člana 162 uvodi termin ostvarivanja neovlašćenog kontakta, iako ne postoji definicija šta taj kontakt znači i podrazumijeva. "Praksa pokazuje da operativci Uprave policije informacije prikupljaju, između ostalog, i od operativno interesantnih lica koja ne žele da budu registrovana u policijske registre jer prema istima nemaju povjerenja", podsjetio je Zirojević. On je rekao da je registar operativnih veza, iz tog razloga, gotovo prazan, i pozvao čelnike bezbjednosnog sektora da demantuju tu tvrdnju ako nije tačna. "Diskrecija je jedna od najvažnijih karakteristika odnosa između policijskog operativca i lica koje ga snabdijeva određenim operativnim informacijama", istakao je Zirojević. On je pojasnio da se na taj način službenici onemogućavaju da rade svoj posao jer će, ukoliko ga budu radili, biti u riziku od utvrđivanja bezbjednosnih smetnji i gubitka policijskog zvanja. "Policijski službenik nije dužan da zna da je neko operativno interesantno lice, s obzirom da se radi o zaštićenoj bazi kojoj nemaju svi policijski službenici pristup", naglasio je Zirojević. Prema njegovim riječima, stiče se utisak da je taj član zakona "(zlo)namjerno definisan na taj način, kako bi se mogao primijeniti na svakog, iz nekog razloga nepodobnog policijskog službenika". Zirojević je kazao da nedobijanje dozvole za pristup tajnim podacima ne može apriori da se tretira kao bezbjednosna smetnja. "S obzirom na to da postoji više stepena pristupa tajnim podacima, kao i da u ovom trenutku u Upravi policije postoji veliki broj službenika koji nemaju pristup tajnim podacima, jer im za pristup podacima označenim stepenom „interno“ to i ne treba", naveo je Zirojević. Kako je kazao, činjenica da službenik kome su utvrđene bezbjednosne smetnje ne zna koje su informacije bile presudne za donošenje takve odluke, niti je mogao učestvovati u postupku, predstavlja direktno narušavanje ustavne kategorije prava na odbranu iz člana koji se odnosi na pravično i javno suđenje. Zirojević je rekao da se članovima 214a i 214b Zakona uvodi retroaktivna primjena. To je, kako je naglasio, neustavno, jer Ustav u članu koji se odnosi na načelo zakonitosti garantuje da niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo propisano zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije bila predviđena. Zirojević je podsjetio da se krivična djela i krivične sankcije mogu propisivati samo zakonom. On je ukazao i na član Ustava koji se odnosi na blaži propis i predviđa da se krivična i druga kažnjiva djela utvrđuju i kazne za njih izriču po zakonu ili propisu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon ili propis blaži za učinioca. Zirojević je ukazao i na član koji se odnosi na zabranu povratnog dejstva, kojim je predviđeno da zakon i drugi propis ne može imati povratno dejstvo. "Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo. Odredba krivičnog zakona može imati povratno dejstvo samo ako je blaža za učinioca krivičnog djela”, podsjetio je Zirojević. On je kazao i da javni interes u tom slučaju nije utvrđen, niti postoje razlozi za njegovo utvrđivanje. Prema riječima Zirojevića, član 214b je posebna "pravna vratolomija", s obzirom na to da se ne zna sa čime će se zakon uskladiti, kako će se uskladiti nakon donošenja. "Mimo logike da bi izmjenama koje se donose već trebao da bude usklađen", naveo je Zirojević. On je upozoruo da je, na osnovu takvih predloga zakona, nesporno da će svaki sudski postupak da se okonča odlukom suda o poništenju rješenja o prestanku radnog odnosa i o vraćanju službenika na posao uz isplatu odštete. "Čime ne da se policija ne oslobađa spornih i korumpiranih policijskih službenika (kojih ima i od kojih bi trebalo zakonito da se oslobodi, kroz vođenje postupaka), već će i takvi službenici, ovakvim nakaradnim zakonskim rješenjem biti vraćeni na posao i koristiti sudsku presudu kao “dokaz” svoje nevinosti", smatra Zirojević. Prema njegovim riječima, tim izmjenama se upravo ide na ruku pojedinim korumpiranim službenicima unutar policije. "Uzimajući u obzir sve navedeno, poslanici ES će inicirati ocjenu ustavnosti najnovije verzije Zakona o unutrašnjim poslovima. Istovremeno, pozivamo sve kolege iz opozicije, ma kojem političkom subjektu pripadali, da podrže ovu našu inicijativu", zaključuje se u saopštenju Zirojevića.